Visoki krvni tlak (hipertenzija)

Što je krvni tlak?

Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu, te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija.

Optimalan arterijski krvni tlak je manji od 120/80 mmHg. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti : sistolički, tzv. „gornji“ tlak (kada srce izbacuje krv u arterije) i dijastolički, tzv. „donji“ tlak (kada se srce opušta da bi primilo krv).

Što je visoki krvni tlak?

Visoki krvni tlak ili arterijska hipertenzija dugotrajno je stanje trajno povišenog krvnog tlaka u arterijama. Definiran je vrijednostima krvnog tlaka jednakim ili višim od 140/90 mmHg. Hipertenzija je najčešća bolest i najčešći uzrok smrti u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj svaka treća odrasla osoba pati od hipertrenzije, a incidencija i komplikacije ove bolesti rastu sa životnom dobi te zahtijevaju čestu medicinsku kontrolu i poduzimanje terapijskih mjera. Povišeni krvni tlak je češći u muškaraca u ranim srednjim godinama. Kod žena se povišeni krvni tlak uglavnom javlja nakon menopauze.

Hipertenzija se dijeli na primarnu i sekundarnu hipertenziju.

Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok (primarna ili esencijalna) i to u 85 do 95 posto slučajeva. Predisponirajući čimbenici su nasljeđe i nezdravi način života (pretilost, pušenje, stres,  prekomjerni unos soli, konzumacija alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost),  ali je točan mehanizam nastanka nepoznat.

Preostalih 5–15% slučajeva kategorizirano je kao sekundarna hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak nastao kao posljedica jasnog zdravstvenog uzroka, poput sužavanja bubrežnih arterija, kronične bolesti bubrega, endokrinološkog poremećaja ili upotrebe kontracepcijskih tableta.

Bez obzira na uzrok nastanka arterijske hipertenzije, bolest najčešće traje godinama, bez prisutnih tegoba, iako cijelo vrijeme povišeni krvni tlak oštećuje vitalne organe. Prvi simptomi (jutarnje glavobolje u zatiljku, vrtoglavica, umor, promjene vida, smetenost i dr.) javljaju se kada se razviju komplikacije (oštećenja vitalnih organa: srca, mozga, bubrega), pa do postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka prođe prosječno 10-20 godina. Zato se u literaturi često naziva „tihi ubojica”.

Dugoročni visoki krvni tlak glavni je faktor rizika za brojne bolesti, poput moždanog udara, koronarne bolesti srca-angine pectoris i infarkta miokarda, zatajenja srca, gubitka vida, kronične bolesti bubrega i demencije.

Mjerenje krvnog tlaka i postavljanje dijagnoze

Prije nego vam postavi dijagnozu povišenog krvnog tlaka, Vaš liječnik će vjerojatno mjeriti tlak u nekoliko navrata u određenom vremenskom razdoblju. Razlog tome je da krvni tlak obično varira tijekom dana. Bitno je imati na umu da je kod mjerenja krvnog tlaka moguća i pojava sindroma bijele kute. Naime, pojedini pacijenti imaju povišeni krvni tlak samo u liječničkoj ordinaciji, no kod kuće se brojka spusti na normalnu razinu. Takvo povećanje krvnog tlaka posljedica je stresa zbog samog pregleda te pacijentovog straha. Dijagnoza sindroma bijele kute potvrđuje se ponavljanim mjerenjima krvnog tlaka u ordinaciji i kod kuće, te kontinuiranim provjerama tlaka tijekom 24 sata. Najmanje sat vremena prije mjerenja trebalo bi izbjegavati uzimanje hrane, naporne vježbe (koje mogu sniziti krvni tlak), pušenje te konzumaciju kave kako bi rezultat bio što točniji.

Prije mjerenja tlaka potrebno je mirno sjediti pet minuta sa stopalima na tlu. Pravilno postaviti narukvicu tlakomjera odgovarajuće dimenzije, dok donji rub manšete mora biti 3 cm iznad lakatne jame. Ruka mora biti u razini srca položena na tvrdu podlogu. Mjerenje je potrebno obaviti u miru, bez žurbe, i  nakon 5 minuta mjerenje ponoviti. Vrijednost krvnog tlaka je srednja vrijednost dvaju mjerenja. Krvni tlak potrebno je mjeriti dva puta na dan (ujutro i navečer), oba puta napraviti mjerenje s razmakom od 3-5 minuta. Potrebno je zapisivati vrijednosti krvnog tlaka te ih pokazati svom liječniku.

Liječenje povišenog krvnog tlaka

Liječenje povišenog krvnog tlaka sastoji se u promjeni i održavanju zdravih  životnih navika i u primjeni lijekova za snižavanje krvnog tlaka. Promjene svakodnevnih životnih navika mogu ublažiti hipertenziju i osigurati kvalitetan život.  Ovo su neke od mjera koje se preporučuju pacijentima:

- zdrava i uravnotežena prehrana (povećani unos ribe, voća i povrća, maslinovog ulja i  namirnica s niskim udjelom zasićenih masti)

- smanjeni unos soli (najviše 5-6 grama na dan)

-smanjeni unos masti

-redovita tjelesna aktivnost- u skladu sa zdravstvenim stanjem i dobi

-ograničen unos alkohola

-prestanak pušenja

Cilj liječenja je postići vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka koje su niže od 140 mmHg; jedino se starijima od 80 godina dopuštaju vrijednosti do 150 mmHg. Ciljne vrijednosti donjeg ili dijastoličkog krvnog tlaka (tzv. „srčani tlak“) su niže od 90 mmHg.