U adolescenciji se javlja potreba za oslobađanjem od ovisnosti o roditeljima, a istodobno i pokušaj održavanja veze s njima jer se adolescenti roditeljima obraćaju u potrazi za utjehom i potporom. Istraživanja bilježe sve veću ovisnost mladih o njihovim obiteljima. Međusobno poštovanje, komunikacija i boravak u obiteljskom okružju elementi su zdravog odrastanja kojima djeca sve više teže.

Utvrđeno je kako obiteljski odnosi obilježeni potporom i suživotom kao rezultat imaju dobru psihosocijalnu prilagodbu adolescenta: pozitivne odnose u parovima, bolji uspjeh u obrazovanju, veću autonomnost i samopoštovanje. S druge strane, komunikacijska kompetentnost, koja podrazumijeva mogućnost slobodnog izražavanja misli i osjećaja, postaje element zaštite u suočavanju sa stresom i frustracijama.

Ličnost adolescenta nastaje pod utjecajem odgojne sredine, nasljednih osobina i vlastitih subjektivnih iskustava, stoga loš utjecaj imaju poremećeni odnosi u obitelji, slaba komunikacija među njezinim članovima, te odnosi bez ljubavi i topline. U obiteljima gdje se slobodno iznose osjećaji i uvažavaju različita mišljenja, smanjena je mogućnost nastajanja stresa i stanja frustracije kod adolescenata. Stoga je uz razumijevanje, ljubav i podršku neophodan dosljedan roditeljski nadzor i uključenost u svakodnevne aktivnosti.